Daje život i još više od toga

Svjetlost je važna za život ljudi, životinja i biljaka. Kad ne bi bilo svjetla, svemu bi prijetilo izumiranje. Svjetlo je iznad svega bitno u svakoj životnoj situaciji: Bilo to radno mjesto, dnevna soba ili na javnim mjestima: svjetlo ili bolje rečeno rasvjeta, omogućuje u mnogim slučajevima rad i čini zadovoljstvo svojim zanimljivim dizajnom.

Da bi stvorili idealnu rasvjetu za vas, EGLO ima Know-How područje u svjetlosnoj tehnici: Od širenja svjetlosti do talasne dužine, od spektra boja do reprodukcije svjetlosti.

Na talasima

Do dan danas naučnici nisu složni, da li svjetlo čine elektromagnetne čestice ili talasi. Kada čujete riječ talas, odmah mislite na more? Pa i nije toliko naopako! Kako se surfer kreće na talasima, tako se pokreće i svjetlo. Samo što svjetlu nije potreban medij ga koji vodi. Bez vode nema talasa. Kod svjetla je to drugačije: kako se svjetlo širi, tako nastaje elektromagnetno polje, tako to bar navodi teorija svjetlosnih čestica. Elektromagnetno polje nastaje kolizijom svjetlosti – čestice se oslobađaju sudarom. Ova osobina je bitna za solarne elektrane.

Brzinom svjetlosti sve staviti u sjenu

Svjetlo se širi pravolinijski i svoje porijeklo vodi uvijek iz svjetlosnog izvora – bilo to sunce ili sijalica vaše rasvjete. Ovaj izvor svjetlosti proizvodi mnoge pojedinačne svjetlosne zrake, koje nailaze na različite objekte: na brda, na sljedeću kuću, na vas same ili na suncobran. I svi ovi objekti zaustavljaju put svjetlosnih zraka, što dovodi do toga da pod određenim osvjetljenjem svaki objekat baca sijenu.

Svjetlo je pravi kralj brzine: sa nezamislivim 300.000km/s ono se širi brže nego svaki morski talas. Za razliku od mora, kod svjetlosti nismo u mogućnosti da vidimo svaki talas: širinu, izdužene i uske talase, usko poredane talase, to sve ne možemo zapaziti. Ljudsko oko je u mogućnosti da prepozna samo određenu talasnu dužinu i da to preradi u mozgu. Tehnički rečeno: svi svjetlosni talasi koji imaju talasnu dužinu između 380 nanometara i 700 nanometara, su za nas nevidljivi.

Šareno čudo

U zavisnosti od talasne dužine naše oko interpretira različite boje: kod niže talasne dužine doživljavamo boje poput ljubičaste, plave i zelene. Visoke talasne dužine opisuju crvenu, narandžastu i žutu.

U kojoj boji vidimo predmete zavisi od toga, koliko i prije svega koje svjetlo se reflektira tj. upija. Tako crveni stop znak na raskrsnici zrači crvenim svjetlosnim česticama i upozorava nas da stanemo. Druge boje svjetlosti se većinom upijaju. Ako stop znak osvjetlimo sa ultravioletnom svjetlošću (UV), onda i nećemo baš vidjeti crvenu boju: jer i izvor svjetlosti mora imati čestice zračenja određene boje. Stoga bi pri izboru sijalica i rasvjete trebali obratiti pažnju da one imaju dobru temperaturu boje, da bi stvorili ugodnu atmosferu u prostoriji.