Životvorac i više

Svjetlo je važno za život ljudi, životinja i biljaka. Da nema svjetla, svi bi oblici života bili ugroženi od odumiranja. Usto je svjetlo važno u svakoj životnoj situaciji: bez obzira na to je li na radnom mjestu, u dnevnoj sobi ili na javnim prostorima: svjetlo – ili bolje rečeno rasvjeta – inscenira, u mnogim slučajevima omogućuje rad i svojim zanimljivim dizajnom donosi radost.

Kako bismo za Vas stvorili idealnu rasvjetu, EGLO ima puno znanja i iskustva na području rasvjetne tehnike - od širenja svjetlosti do valne dužine, od spektra boja do uzvrata boje.

Hajdemo jahati po valovima

Do danas znanstvenici nisu složni oko toga sastoji li se svjetlost od čestica ili valova. Kada čujete riječ val, odlutaju li Vam misli na more? To uopće nije krivo! Kako jedriličar na dasci elegantno jaše po valovima, tako se kreće i svjetlo. Samo što svjetlu ne treba medij kroz koji putuje. Bez vode nema valova, ali kod svjetla to se odvija drugačije: svjetlo se širi i tako nastaje elektromagnetsko polje – tako barem tvrdi čestična teorija svjetlosti. Elektromagnetsko polje nastaje kolizijom sa svjetlom – pritom se oslobađaju čestice. Ta je osobina važna za solarne elektrane.

Zasjenit ćemo sve brzinom svjetlosti 

Svjetlo se širi pravocrtno te uvijek ima ishodište u nekom izvoru svjetlosti – to može biti sunce ili žarulja Vaše svjetiljke. Taj izvor svjetlosti proizvodi mnoge zasebne zrake svjetlosti koje padaju na različite objekte: na brda, na sljedeću kuću, na Vas same ili na suncobran. I sve te stvari zaustavljaju put zrakama svjetlosti, zbog čega svaki predmet koji je obasjan svjetlošću baca sjenu.

Svjetlo je pravi kralj brzine: s nezamislivih 300.000 km/s širi se mnogo brže od bilo kojeg morskog vala. Za razliku od mora, kod svjetla nismo u mogućnost opaziti svaki val: ne možemo opaziti široke, izdužene te uske i gusto poredane valove. Ljudsko oko može razabrati i u mozgu preraditi samo određenu valnu dužinu. Ili stručnije rečeno: za nas su vidljivi samo svjetlosno valovi valne dužine između 380 i 700 nanometara.

Šareno čudo

Naše oko interpretira različite boje prema valnoj dužini svjetla: kod niže valne dužine opažamo boje poput ljubičaste, plave i zelene. Visoke valne dužine opisuju crvenu, narančastu i žutu boju.

Koje boje vidimo pojedine predmete, ovisi o tome koliko i prije svega koje svjetlo se reflektira tj. apsorbira. Tako crveni prometni znak Stop na raskrižju odbija prvenstveno crveni dio svjetlosti i upozorava nas da stanemo. Druge boje svjetla višestruko se apsorbiraju. Osvijetlimo li znak Stop ultraljubičastim svjetlom (UV), više nećemo vidjeti puno od crvene boje: jer i izvor svjetla u sebi mora sadržavati određeni udio zračenja dotične boje. Stoga pri odabiru svjetiljki i žarulja pripazite na ispravnu temperaturu boje, kako biste u prostoriji stvorili udobni ugođaj.